Kroz postav naše Alpinističke zbirke posjetitelji se mogu upoznati s počecima stijenskog penjanja u Hrvatskoj i razvojem alpinizma u prvoj polovici 20. stoljeća. Među najvažnijim područjima tog ranog razvoja posebno mjesto zauzimaju stijene Kleka te kanjon Paklenice. Upravo su na tim lokacijama nastajali prvi ozbiljniji penjački pothvati hrvatskih alpinista.

Sredinom 1930-ih godina u sklopu Hrvatskog planinarskog društva osnovana je Alpinistička sekcija, koja je okupila prvu generaciju domaćih alpinista i sustavno poticala razvoj stijenskog penjanja. O njihovim usponima i planinarskim pothvatima redovito su objavljivani izvještaji u časopisu Hrvatski planinar, čime je alpinizam postupno dobivao sve važnije mjesto u planinarskoj kulturi.

Jedan od istaknutih predstavnika te pionirske generacije bio je Marijan Dragman (Zagreb, 24. travnja 1910. – 1945.). Kao član Hrvatskog planinarskog društva aktivno je sudjelovao u razvoju alpinizma u Hrvatskoj te je bio među najaktivnijim članovima alpinističke sekcije. Penjao je u različitim planinskim područjima, među ostalim na Kleku, na Velebitu te u Julijskim i Kamniškim Alpama. Posebno se ističe njegov uspon u stijeni Anića kuk u Paklenici, gdje je 1940. godine sa Slavkom Brezovečkim ispenjao smjer poznat kao Brahmov smjer, nazvan u spomen na alpinista Dragutina Brahma. Taj se pothvat ubraja među značajne rane uspone u Paklenici i predstavlja važan trenutak u razvoju hrvatskog alpinizma.

Osim planinarstvom i alpinizmom, Dragman se isticao i kao svestran sportaš te se bavio boksom i hrvanjem. Godine 1935. osvojio je naslov prvaka Hrvatske u boksu u poluteškoj kategoriji. Bio je i nadaren fotograf te likovni stvaratelj, a planinarske je uspone često bilježio fotografijama koje je prikazivao na javnim predavanjima.

U Alpinističkoj zbirci čuvaju se Dragmanov autoportret iz 1932. godine, koji svjedoči o njegovu interesu za likovnu umjetnost i diploma kojom mu je Komisija za alpinizam pri Planinarskom savezu Hrvatske 20. svibnja 1968. godine posthumno dodijelila doživotni naziv alpinist, odavši mu tako priznanje za doprinos u razvoju hrvatskog alpinizma.

Iako je njegov život prerano prekinut 1945. godine, djelovanje Marijana Dragmana ostalo je trajno zabilježeno u povijesti hrvatskog planinarstva kao dio pionirskog razdoblja u kojem su postavljeni temelji razvoja alpinizma u Hrvatskoj.

Više o život Marijana Dragmana možete pročitati u članku objavljenom u časopisu Naše planine 1971. godine:

https://www.hps.hr/hp-arhiva/197103.pdf