TRADICIJA ČUVANJA BOŽJEG GROBA
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, a četrdeset dana Korizme vrijeme duhovne priprave za Isusovo uskrsnuće.
Hrvatska tradicijska kultura bogata je običajima i obredima vezanim uz Korizmeno i Uskrsno razdoblje, koje karakterizira poglavito religijska simbolika i duhovnost.
Jedan od poznatijih tradicijskih običaja je čuvanje Božjeg groba u preduskrsnom Trodnevlju, a u različitim dijelovima Hrvatske, u kojima je taj običaj zabilježen, postojala je specifična dramaturgija i simbolika vezana uz ovu praksu. Biti čuvar Božjeg groba značilo je svojevrstan ponos, pošto su čuvarima mogli postati mladići i muškarci određene dobi te uzornog društvenog i vjerskog karaktera.
U ogulinskom kraju također se bilježi običaj čuvanja Božjeg groba u Župnoj crkvi sv. Križa, a ono što je posebno zanimljivo na našem mikrolokalnom primjeru jest da su čuvarice bile žene.
Ova vrijedna nematerijalna kulturna praksa poznata je još od kraja 19. stoljeća, a detaljnije ju je istraživala etnologinja Nikolina Luketić Delija kroz razgovore sa starijim ženama.
Iz njihovih sjećanja čuvanje Božjeg groba održavalo se na Veliki Petak uvečer i na Veliku Subotu do 15 sati poslijepodne. Žene su čuvale Kristov grob stojeći i skrušeno moleći, odjevene u korizmenu narodnu nošnju koju su činile osnovna bjelina (kambrik i košuljac), te crni zaslon, crni rubac vezan pod bradom i vunena marama kojom su se ogrtale.
U novije vrijeme ovaj običaj održavaju članice KUD-a „Klek“ Ogulin, a posljednjih godina pridružuju im se i članovi vatrogasnih društava, lovačkog društva i Frankopanska garda.
Nažalost, ove će godine izostati sve crkvene aktivnosti, pa tako i ova praksa, stoga ju želimo barem ovim putem oživjeti i razglasiti.
Sretan Vam Uskrs!
IZVOR: Luketić Delija, Nikolina : „Tradicijsko ruho ogulinskog kraja“; Ogulin, 2018., 83
