Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2012. godine 21. ožujak Međunarodnim danom šuma s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma u očuvanju planete Zemlje.

Tim povodom ovog utorka u našoj rubrici objavljujemo članak iz Večernjeg lista od 21. srpnja 1983. godine o pošumljavanju na području Tounja. Pošumljavanje se vršilo u okviru omladinske radne akcije „Ogulin 83”. Kako se navodi u članku područje pošumljavanja su posjetili dužnosnici iz tadašnjih republičkih šumarskih institucija. Nakon obilaska terena i razgovora s predstavnicima Šumskog gospodarstva Ogulin istakli su dobre rezultate pošumljavanja u okviru radnih akcija i da je to početak „zlatnog doba” u uzgoju novih šuma u Hrvatskoj.

Naime, Hrvatska se s 49.3 % kopnene površine pokrivene šumama i šumskim zemljištem ubraja u jednu od najšumovitijih europskih država. Glavna odlika naših šuma je da su 95% prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone, što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Šume imaju ključnu ulogu u smanjenju emisija štetnih plinova koji doprinose globalnom zatopljenju. Zato je Europskim zelenim planom prepoznata potreba očuvanja i obnove šumskih ekosustava. Planom Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine predviđena je sadnja 3 milijarde stabala. Prema dostupnim podacima Hrvatske šume godišnje zasade oko 9 milijuna sadnica različitih šumskih vrsta, bilo kroz vlastiti rad, bilo kroz akcije pošumljavanja s vanjskim suradnicima. Kroz takav vid akcija se, pored pošumljavanja, nastoji ljude educirati i poticati da se brinu o prirodi i shvate značaj njenog očuvanja.