U rujanskom izdanju Muzejske priče mjeseca donosimo jednu zanimljivu priču koja nije izravno povezana s muzejskim temama, no svakako ima veze s djelom Ivane Brlić Mažuranić, koju Ogulinci, kao i Zavičajni muzej Ogulin, nerijetko tematiziraju u različitim kontekstima.

Naime, posljednjih desetak godina astronomi širom svijeta otkrili su mnoštvo novih zvjezdanih sustava, odnosno zvijezda za koje je dokazano da oko njih orbitiraju planeti. Među njima su posebno zanimljive zvijezde s planetima na kojima bi mogao postojati neki oblik života.

Međunarodni astronomski savez (IAU), organizacija koja jedina ima ovlasti dodjeljivati imena i oznake nebeskim tijelima, lani je proslavila 100 godina od svoga osnivanja. Tim povodom, donijeli su odluku, da će svi stanovnici Zemlje moći predlagati i glasati za najbolje prijedloge za imena tih zvijezda i pripadajućih planeta. Odabrano je 112 zvijezda i po jedan planet oko svake zvijezde. U natječaju je sudjelovalo 112 zemalja svijeta sa svih kontinenata. Prilikom dodjeljivanja zvijezda državama, vodilo se računa o tome da se dotična zvijezda vidi iz te države.

Hrvatskoj je pripala zvijezda oznake HD 75898 i njezin planet HD 75898b. Prilikom predlaganja imena trebalo je paziti na stroge uvjete pri odabiru imena koja dolaze u obzir. Ime je moralo biti iz mitologije tih zemalja, zemljopisnih toponima i sl. Prvih pet prijedloga, komisija je dala na završno glasanje. U najuži izbor dospjela su imena naših rijeka (Dobra, Kupa), hrvatskih planina (Risnjak, Velebit), staroslavenskih božanstava (Slava, Veles, Perun), likova iz hrvatske književnosti (Stribor) te likova iz starohrvatskih predaja (Buga).

Nakon završnog glasanja, najveću potporu dobila su imena Stribor za zvijezdu i Veles za njezin egzoplanet. Stribor je staroslavenski bog vjetra, ujedno i lik iz svima dobro poznatih „Priča iz davnine“ naše Ivane Brlić Mažuranić, a Veles je staroslavenski bog zemlje, vôda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima. Sa danom 17. prosinca 2019. to su postala službena imena za zvijezdu HD75898 Stribor i njegov egzoplanet HD75898b Veles.

Iako nismo vlasnici ni Stribora ni Velesa, slobodno ih možemo „okititi“ pridjevom „hrvatski“, jer će ih astronomi širom svijeta ubuduće poznavati po njihovim hrvatskim imenima. Ukoliko se u budućnosti otkrije još koji planet oko Stribora, za što postoje veliki izgledi, imat ćemo pravo i njima dodijeliti imena iz našeg nacionalnog identiteta.

Za kraj, nekoliko astronomskih podataka o Striboru i Velesu. Stribor je žuta zvijezda, kao i naše Sunce, nešto mlađa od Sunca. Naše Sunce je staro oko 4,6 milijardi godina, a Stribor oko 3,8 milijardi. Stribor je daleko 250 svjetlosnih godina i približava se Suncu brzinom od skoro 22 km/s. Malo je topliji od Sunca, s površinskom temperaturom od 5830 K (Sunce oko 5780 K). Striborova masa je 28% veća od Sunčeve, promjerom je 60% veći i sjaji tri puta jače od Sunca.

Stribor se može vidjeti iz Hrvatske, ali ne golim okom. Dostupan je uz pomoć dvogleda ili manjeg astronomskog teleskopa. Možemo ga snimiti i klasičnim fotoaparatom, naravno ako znamo gdje se nalazi. A nalazi se u zviježđu Risa, uz samu granicu sa zviježđem Raka.

Veles ne možemo vidjeti niti pomoću najvećih zemaljskih teleskopa. Ipak, astronomi posjeduju alate pomoću kojih je otkriven 2007. godine opažanjima sa zvjezdarnice Keck na Havajima. Doznali smo da je Veles plinoviti div oko 2,7 puta masivniji od Jupitera. Od Stribora je udaljen malo više nego Zemlja od Sunca, pa mu treba 423 dana da obiđe svoju matičnu zvijezdu.

Podaci su preuzeti iz časopisa ”Čovjek i svemir”, kojeg izdaje Zvjezdarnica Zagreb.