U našim smo se dosadašnjim objavama iz muzejskog arhiva već susretali s imenom Edina Alikafića, jednog od istaknutijih hrvatskih alpinista svoje generacije. U Alpinističkoj zbirci Zavičajnog muzeja Ogulin čuva se i građa povezana s njegovom bogatom alpinističkom karijerom.

Edin Alikafić rođen je 31. listopada 1959. godine. Član je Planinarskog društva Velebit, a više od četrdeset godina član je i Hrvatske gorske službe spašavanja. Među alpinistima poznat je pod nadimkom „Leptir“, koji je dobio zbog svog brzog, spretnog i laganog načina penjanja.

Alikafić je sudjelovao u brojnim zahtjevnim ekspedicijama. Popeo se na Annapurnu IV, Ama Dablam i Ngojumba Kang, a o nekim od tih pothvata već smo pisali u našoj rubrici „Utorkom iz muzejskog arhiva“. Posebno je značajan njegov uspon na Ama Dablam 1986. godine, kada je s Brankom Puzakom i slovenskim alpinistom Janezom Benkovičem ispenjao prvenstveni smjer kroz južnu stijenu.

Godine 1989. sudjelovao je i u ekspediciji na Mount Everest. Hrvatsko slovenska ekipa pokušala je uspon s tibetanske strane, ali zbog iznimno loših vremenskih uvjeta ekspedicija je morala odustati. Iako se nije popeo na najviši vrh svijeta, iskustvo Everesta ostalo je jedan od važnih dijelova njegove alpinističke karijere.

Nakon velikih ekspedicija Alikafić se sve više okrenuo samostalnim putovanjima i istraživanju udaljenih planinskih područja. Jedan od njegovih zapaženih pothvata bio je uspon na Mt. Belukhu, visoku 4815 metara, najvišu planinu Sibira. Za taj je pothvat 2011. godine dobio godišnje priznanje za najveći planinarski uspjeh u Hrvatskoj. Dozvolu ruskih vlasti za uspon uspio je dobiti nakon složenog postupka, a na vrh se popeo potpuno sam, bez postavljanja visinskih logora i u rekordnom vremenu.

O njegovoj dugoj alpinističkoj karijeri pisao je i Jutarnji list u velikom intervjuu iz 2019. godine. U tekstu se ističe njegova povezanost s HGSS-om, brojni usponi i ekspedicije, ali i činjenica da se njegov lik našao na velikim plakatima Lidla u kampanji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja. Tako je njegovo lice, osim u alpinističkim i planinarskim krugovima, postalo poznato i široj javnosti.
https://www.jutarnji.hr/naslovnica/leptir-edin-alikafic-45-se-godina-bavi-alpinizmom-penjao-se-na-neke-od-najvisih-vrhova-svijeta-ali-se-na-njima-nikada-nije-slikao-8823935

Priča o Edinu Alikafiću tako je još jedan vrijedan dio povijesti hrvatskog alpinizma. Predmeti i dokumenti koji se čuvaju u Alpinističkoj zbirci Zavičajnog muzeja Ogulin podsjećaju na generaciju alpinista koja je pomicala granice, istraživala najzahtjevnija svjetska gorja i svojim iskustvom pridonosila razvoju hrvatskog planinarstva i gorskog spašavanja.

Uoči njegovog rođendana, 31. listopada, prisjećamo se još jednog imena koje je svojim pothvatima ostavilo trag u hrvatskom alpinizmu.

Skip to content