Usporedno s povećanjem broja planinara na planinarskim i alpinističkim stazama, dolazi i do rasta broja nesreća u planinama. Uvidjelo se da se u takvim nesrećama pomoć može uspješno pružiti na organiziran način, kroz adekvatno obučene i opremljene timove spašavatelja. Neposredan povod za osnivanje Gorske službe spašavanja u Hrvatskoj bile su dvije nesreće hrvatskih alpinista koje su se dogodile 1948. i 1949. godine. Ta dva događaja ubrzala su osnivanje Gorske službe spašavanja (GSS) tako da se već 4. siječnja 1950. godine u Planinarskom savezu Hrvatske sastao inicijativni odbor, a 24. veljače je održana osnivačka skupština.

Od tada do danas razvijena je suvremeno organizirana mreža GSS-a na teritorijalnoj osnovi kroz dvadeset i pet stanica na prostoru cijele Hrvatske.

Ovog utorka u našoj rubrici prikazujemo predmet iz postava Alpinističke zbirke našeg Muzeja. U dijelu zbirke posvećenom Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja izloženo je Gramingerovo sjedalo. Ono je namijenjeno za transport unesrećene osobe u stijeni, a sastoji se od čvrstog platnenog sjedala i remenja s kopčama. S pomoću Gramingerovog sjedala spašavatelj nosi unesrećenog na leđima poput ruksaka. Osmislio ga je njemački spašavatelj Ludwig Wiggerl Graminger.