U nedjelju 11. prosinca obilježava se Međunarodni dan planina, a proglasila ga je Opća skupština UN-a nakon što su tijekom Međunarodne godine planina 2002.  brojni stručnjaci ukazali na potrebu stalnog osvješćivanja svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje.

Ovogodišnji Međunarodni dan planina obilježava se pod geslom „ Žene pokreću planine”. Organizacija za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih naroda navodi da su žene ključne za očuvanje planinskih ekosustava jer svojim radom doprinose upravljanju resursima, sigurnosti vode i hrane na razini kućanstva i zajednice. Dok muškarci u planinama migriraju u urbana središta, žene ostaju, upravljajući prirodnim resursima, kućanstvima, zajednicama i svakodnevnim preživljavanjem. Unatoč tome žene imaju ograničeno vlasništvo nad zemljom, pate od pretjeranog opterećenja i neadekvatnog pristupa proizvodnim resursima, stručnim službama, tehnologijama, kreditima i obrazovanju.

U Hrvatskoj je vidljiv napredak u postizanju ravnopravnosti spolova i socijalnoj pravednosti u proteklih nekoliko godina, na što  je vjerojatno utjecao ulazak Hrvatske u Europsku uniju i podizanje društvene svijesti o ovoj iznimno važnoj temi.

Ovom prigodom u našoj rubrici „Utorkom iz muzejskog arhiva” osvrnuti ćemo se na Dragojlu Jarnević, prvoj alpinistici u Hrvatskoj i začetnici borbe za ženska prava. Dragojla Jarnević jedna je od najvažnijih hrvatskih književnica iz perioda romantizma. Rođena je u Karlovcu 4. siječnja 1812. godine. U Grazu je 1839. godine učila krojački i kitničarski zanat, a u Trstu i Veneciji služila je kao odgojiteljica i pratilja u plemićkim obiteljima. Nakon povratka u Karlovac od 1849. do 1853. godine vodila je privatnu djevojačku školu, a zatim u svome domu podučavala seosku djecu oba spola. Posebice je poticala svijest o potrebi boljeg obrazovanja djevojčica.

Dragojla je o svom životu vodila opsežan dnevnik u razdoblju od 1833. do 1874. godine, uz manje prekide. Dnevnik je djelomično objavljen 1958. godine pod nazivom Život jedne žene, a integralno 2000. godine pod nazivom Dnevnik.

Kao prva žena popela se na Okić kod Samobora, i to s južne strmije strane pa se stoga smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza.

Više o životu i alpinističkim podvizima Dragojle Jarnević možete pročitati u diplomskom radu Željke Kljaić i članku Željka Poljaka objavljenog u Hrvatskom planinaru.

Linkovi:

https://www.hps.hr/hp-arhiva/201204.pdf

https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos%3A3999/datastream/PDF/view