Ogulinski je kraj od davnina usko povezan s poljoprivredom. Zemlja, klimatski uvjeti i položaj Ogulinskog polja pogodovali su uzgoju različitih kultura, a među njima posebno mjesto zauzimali su kupus i krumpir. Njihov uzgoj bio je važan dio života brojnih obitelji, bilo da se proizvodilo za vlastite potrebe ili za prodaju.
O važnosti ovih kultura govori i novinski članak iz 1971. godine pod naslovom „Kupus i krumpir najizdašniji“. Već sam naslov pokazuje kakvo se mjesto u tadašnjoj poljoprivredi pridavalo ovim kulturama zbog povoljnih uvjeta za njihovu proizvodnju, a posebno mjesto pripada ogulinskom kupusu.
Kupus u ogulinskom kraju ima dugu tradiciju. Uzgajao se na obiteljskim gospodarstvima, u vrtovima i na njivama, a znanje o njegovu uzgoju i pripremi prenosilo se s generacije na generaciju. Posebno se cijenila ogulinska sorta kupusa, poznata po svojim svojstvima i pogodnosti za kiseljenje. Kiseli kupus bio je važan dio zimske prehrane, ali je istodobno predstavljao i proizvod koji se mogao ponuditi tržištu.
U drugoj polovici 20. stoljeća tradicionalni se način proizvodnje postupno povezuje s organiziranom poljoprivredom. Poljoprivredne zadruge okupljale su proizvođače, organizirale otkup i omogućavale plasman proizvoda izvan ogulinskog kraja. U toj je priči posebno važnu ulogu imala Poljoprivredna zadruga „Mrežnica“, jedan od važnijih nositelja poljoprivredne proizvodnje na području Ogulina.
Novinski članak iz 1971. godine bilježi kako su zadruge s ogulinskog područja planirale otkupiti oko 300 vagona kupusa, dok se istodobno sve više pažnje posvećivalo njegovoj preradi u kiseli kupus. Zadruga „Mrežnica“ već je razvijala proizvodnju kiselog kupusa, a proizvod se plasirao i izvan Ogulina.
O organiziranom razvoju poljoprivrede i ulozi zadruga već smo pisali u našoj rubrici „Utorkom iz muzejskog arhiva“. U tekstu „O poljoprivrednim zadrugama“ osvrnuli smo se i na Poljoprivrednu zadrugu „Mrežnica“ te početke proizvodnje kiselog kupusa.
https://zavicajni-muzej-ogulin.hr/utorkom-iz-muzejskog-arhiva-o-poljoprivrednim-zadrugama/
Danas je kupus mnogo više od jedne poljoprivredne kulture. Njegova je priča povezana s načinom života stanovništva, radom na zemlji, obiteljskim gospodarstvima, tradicijskom gastronomijom i razvojem poljoprivrede na području Ogulina.
O povijesti ogulinskog kupusa već smo pisali u našoj rubrici, a širi povijesni pregled donosi i rad Željka Kosanovića „Ogulinski kupus kroz povijest“, objavljen u Modruškom zborniku 2008. godine. https://hrcak.srce.hr/file/117476
Dodatne podatke o karakteristikama i proizvodnji ogulinskog kupusa donosi i Specifikacija proizvoda „Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje“, objavljena na stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske. Specifikaciju je izradila Udruga proizvođača i prerađivača ogulinskog kupusa.
Članak iz 1971. godine tako je još jedan vrijedan prilog priči o ogulinskom kupusu. Sačuvani novinski zapis omogućuje nam da zavirimo u vrijeme kada je tradicionalni uzgoj, koji je desetljećima bio dio života ogulinskih obitelji, već prerastao u organiziranu proizvodnju, otkup i preradu.
Od njiva i obiteljskih gospodarstava do zadružne proizvodnje i današnje zaštite proizvoda, priča o ogulinskom kupusu istodobno je i priča o poljoprivredi, gospodarstvu i načinu života ogulinskoga kraja.
Iako se u članku koristi književni naziv kupus, Ogulinci će se složiti da kod nas raste najbolje zelje, te se nadamo da su vam ove godine i krumpir i zelje dobro rodili!
