OGRLICA OD JANTARA

Vrijeme nastanka: 9.st.p.n.e.

Nalazište: Trošmarija – Goričak, tumul, grob 1

Ogulinski prostor svoje dugovječne tragove života zahvaljuje prije svega svom geografskom položaju.U njegovoj neposrednoj blizini prolaze putovi koji su povezivali Panoniju preko  Like s Jadranom, pa je intezivan protok ljudi i dobara pogodavao i naseljavanju čitavog kraja,o čemu svjedoče mnogobrojni arheološki nalazi.

Japodi, prastanovnici kapelskih prijevoja intezivno su trgovali i time dolazili u kontakt s drugim narodima. Ono po čemu su se posebno isticali je uporaba jantara. Jantar s obala Baltičkog mora nabavljali su od trgovaca iz susjednih područja. Jantar je fosilna smola drveća koje je živjelo prije milijun godina.

Najviše jantara potječe sa obale Baltičkog mora. Kroz vrijeme more je deralo obalu i oslobađalo jantar iz zemlje. Jantar je plutao na vodi, a ljudi su ga hvatali mrežama i trgovačkim karavanama (tzv. Jantarnim putem) prevozili na jug.

Japodi su razvili obradu bronce, jantara i stakla do zavidne razine. Iako se naslućuju sličnosti s okolnim narodima, njihova je umjetnost specifična i prepoznatljiva. Velike količine jantarnih predmeta svjedoče i o njihovu bogatstvu jer je bio skup. Od jantara su izrađivali brojne predmete, od ukrasa i privjesaka do kutijica za zaštitu od uroka. U brončanom dobu mnogi su narodi vjerovali u magičnu moć i ljekovitost dragocjene smole. U svojim su radionicama izrađivali ukrasne pločice, zrna, dugmad i privjeske u obliku životinja i ljudi.